Tržište rada u Srbiji je kompleksno, sa različitim pitanjima i izazovima. Sa populacijom od oko 7 miliona ljudi, radna snaga u Srbiji je relativno mala. Osim toga, stopa nezaposlenosti je visoka, a plate niske u odnosu na druge evropske zemlje. Nadalje, postoji neusklađenost između vještina stanovništva i vještina koje poslodavci traže. U ovom članku ćemo detaljnije pogledati tržište rada u Srbiji, uključujući njegovu veličinu i strukturu, glavne izazove sa kojima se suočava, kao i vladine propise i politike koje postoje. Pregled veličine radne snage na tržištu rada u Srbiji prema poslednjim statistikama Republičkog zavoda za statistiku, ukupan broj zaposlenih u Srbiji u 2019.godini iznosio je 3,4 miliona.
Stopa učešća radne snage iznosila je 62,2%, a žene su imale nešto veću stopu učešća od muškaraca. Od ukupno zaposlenih, većina (2,3 miliona) je zaposlena u privatnom sektoru, dok su ostali zaposleni u javnom sektoru. Poslodavci većina poslodavaca u Srbiji su mala i srednja preduzeća (MSP), koja čine oko 90% od ukupnog broja poslodavaca. Velika preduzeća čine samo 5% od ukupnog broja poslodavaca. Takođe, veliki broj poslodavaca su samozaposlena lica, a procenjuje se da u Srbiji radi oko 1,5 miliona ljudi. Glavne industrije najveće industrije u Srbiji su poljoprivreda, industrija i usluge. Poljoprivreda je najveći sektor i čini približno 20% ukupne zaposlenosti u Srbiji. Industrija čini približno 17% ukupne zaposlenosti, dok usluge čine preostalih 63%. Izazovi sa kojima se suočava nezaposlenost na tržištu rada stopa nezaposlenosti u Srbiji je relativno visoka, i iznosi 12,9%.
Neusklađenost veština još jedan izazov sa kojim se suočava
Ova stopa je nešto viša od prosječne stope nezaposlenosti u Evropi, koja iznosi 8%. Stopa nezaposlenosti je veća kod mladih, a nezaposleno je oko 22,5% od onih u dobi od 15 do 24 godine. Nadalje, postoji značajan regionalni disparitet u stopi nezaposlenosti, pri čemu neki regioni imaju stopu nezaposlenosti i do 20%. Niske plate prosečna mesečna zarada u Srbiji iznosila je 420 evra u 2019.godini, što je znatno niže od prosečne mesečne zarade u Evropi, koja iznosi 1.888 evra. Ovaj nizak nivo plaća predstavlja veliki izazov za tržište rada u Srbiji, jer poslodavcima otežava privlačenje i zadržavanje kvalificiranih i kvalificiranih radnika. Neusklađenost veština još jedan izazov sa kojim se suočava tržište rada u Srbiji je neusklađenost veština stanovništva i veština koje poslodavci traže. Ova neusklađenost je posebno akutna u tehnološkom sektoru, gdje postoji nedostatak kvalifikovanih i kvalifikovanih radnika. Zakon o radu Republike Srbije reguliše tržište rada u Srbiji. Ovim zakonom utvrđuju se prava i obaveze poslodavaca i zaposlenih, kao i procedure za rešavanje radnih sporova.
Minimalna zarada minimalna zarada u Srbiji iznosi 220 €mesečno. Ova minimalna plata je relativno niska u poređenju sa drugim evropskim zemljama, a neki su je kritikovali da je preniska da bi osigurala pristojan životni standard. Zaključak tržište rada u Srbiji je kompleksno, sa različitim izazovima i pitanjima. Stopa nezaposlenosti je relativno visoka, a plate su niske u odnosu na druge evropske zemlje. Nadalje, postoji neusklađenost između vještina stanovništva i vještina koje poslodavci traže.
Cilj ovih mjera je stvaranje više mogućnosti za zapošljavanje i pomoć u jačanju ekonomije
Vlada je provela niz propisa i politika u naporu na rješavanju tih pitanja, ali treba uraditi još toga kako bi se osiguralo življe i prosperitetnije tržište rada. Dodajte još 300 riječi u cilju rješavanja izazova s kojima se suočava tržište rada u Srbiji, vlada je provela različite mjere i inicijative. Na primjer, vlada je uvela različite programe obuke i obrazovanja kako bi pomogla ljudima da razviju vještine koje zahtijevaju poslodavci. To uključuje programe za mlade ljude koji im pomažu da pređu sa škole na tržište rada. Štaviše, vlada je takođe sprovela inicijative za podsticanje preduzetništva i inovacija, kao što su poreski podsticaji i grantovi za start-up kompanije. Vlada je također uvela niz mjera za privlačenje direktnih stranih investicija (FDI). Ovo uključuje poreske olakšice i pojednostavljenje poslovnih procedura.
Cilj ovih mjera je stvaranje više mogućnosti za zapošljavanje i pomoć u jačanju ekonomije. Pored toga, vlada je takođe preduzela korake za poboljšanje uslova rada zaposlenih. To uključuje uvođenje zakona o minimalnim platama i jačanje zakona o radu. Cilj ovih mjera je osigurati da zaposleni budu pošteno tretirani i da dobiju adekvatnu platu i beneficije. Konačno, vlada takođe radi na poboljšanju infrastrukture i transportnih mreža unutar zemlje. Ovo je da bi se osiguralo da preduzeća mogu efikasno da posluju i da ljudi mogu pristupiti mogućnostima zapošljavanja u različitim delovima zemlje. Sveukupno gledano, tržište rada u Srbiji suočava se s nizom izazova. Međutim, vlada poduzima korake na rješavanju tih pitanja i na stvaranju življeg i prosperitetnijeg tržišta rada. Uz odgovarajuće politike i inicijative, tržište rada u Srbiji može se transformisati u konkurentnije i dinamičnije tržište.
