Efekti klimatskih promjena na poljoprivrednu industriju su dalekosežni. Kako temperature rastu, suše postaju sve češće i prinosi usjeva pate. Osim toga, ekstremni vremenski događaji, poput poplava i intenzivnih oluja, mogu prouzrokovati značajnu štetu usjevima i poremetiti proizvodne cikluse. Klimatske promjene također rezultiraju promjenama u dostupnosti zemljišta pogodnog za poljoprivrednu upotrebu, jer porast nivoa mora ranije korisne površine čini neupotrebljivim. Efekti klimatskih promjena na poljoprivredu su i trenutni i dugoročni. Kratkoročno, ekstremni vremenski događaji kao što su poplave i suše mogu oštetiti usjeve i poremetiti proizvodne cikluse.
Ovi efekti mogu biti složeni činjenicom da mnogi farmeri koriste monokulturu, što znači da uzgajaju jedan usjev na velikoj površini zemlje. Monokultura je posebno osjetljiva na klimatske promjene jer kada jedan usjev otkaže, cijeli sistem otkaže. Dugoročno gledano, klimatske promjene mogu imati podmukliji efekat na poljoprivrednu proizvodnju. Kako temperature rastu, vegetacijska sezona za mnoge usjeve se skraćuje, a zemljište dostupno za uzgoj se smanjuje zbog porasta nivoa mora. To može dovesti do smanjenja prinosa, većih troškova proizvodnje i, u ekstremnim slučajevima, nestašice hrane. Da bi ublažili efekte klimatskih promjena na poljoprivredu, poljoprivrednici moraju prilagoditi svoju praksu. To znači usvajanje novih poljoprivrednih tehnika koje su otpornije na klimatske promjene. Na primjer, poljoprivrednici mogu preći na usjeve koji bolje odgovaraju promjenjivoj klimi, kao što su sorte otporne na sušu ili otporne na toplotu.
Neophodni resursi dostupni poljoprivrednicima kako bi im se omogućilo da se prilagode klimatskim promjenama
Oni također mogu preći na intenzivnije metode uzgoja, kao što su hidroponika, akvaponika ili vertikalna poljoprivreda. Ove metode mogu pomoći u smanjenju korištenja vode i povećanju prinosa tako što bolje koriste raspoloživo zemljište. Osim toga, poljoprivrednici mogu usvojiti mjere za smanjenje emisije ugljika i pomoći u usporavanju efekata klimatskih promjena. Ovo uključuje korištenje održivih poljoprivrednih praksi kao što su plodored, obrezivanje pokrivača i smanjena obrada tla. Oni takođe mogu koristiti obnovljive izvore energije kao što su energija Sunca ili vjetra za upravljanje svojim farmama umjesto da se oslanjaju na fosilna goriva. Konačno, poljoprivrednici mogu udružiti snage sa drugim dionicima u poljoprivrednoj industriji kako bi stvorili održiviji sistem ishrane.
To znači angažovanje sa kreatorima politike kako bi se osiguralo da su neophodni resursi dostupni poljoprivrednicima kako bi im se omogućilo da se prilagode klimatskim promjenama. To takođe znači rad sa drugim proizvođačima hrane, kao što su prerađivači hrane i trgovci na malo, kako bi se osiguralo da hrana koja se proizvodi bude nutritivno adekvatna i odgovorno nabavljena. Klimatske promjene već imaju značajan uticaj na poljoprivrednu industriju. Kako bi se osiguralo da se proizvodnja hrane može nastaviti u uslovima klimatskih promjena, poljoprivrednici moraju biti spremni prilagoditi svoju praksu i raditi zajedno s drugim dionicima u industriji. Čineći to, oni mogu osigurati sigurnost zaliha hrane u promjenjivoj klimi. Pored promjena u poljoprivrednim praksama, poljoprivrednici također moraju biti svjesni uticaja klimatskih promjena na svoje lokalno okruženje. Kako temperature rastu, lokalno okruženje može postati neprijateljskije prema određenim usjevima i životinjama, što rezultira smanjenjem biodiverziteta.
Osigurati da zalihe hrane ostanu sigurne u promjenjivoj klimi
Ovo može uticati na snabdevanje hranom, jer oprašivači kao što su pčele i leptiri postaju manje obilni. Klimatske promjene također mogu uticati na kvalitet tla. Kako temperature rastu, tlo može postati kiselije, što rezultira smanjenom plodnošću i otežava biljkama uzimanje hranjivih tvari. Ovo može smanjiti prinose usjeva, što poljoprivrednicima otežava život. Da bi ublažili efekte klimatskih promjena na poljoprivredu, poljoprivrednici moraju raditi sa drugim dionicima u lancu snabdijevanja hranom. Na primjer, poljoprivrednici bi trebali raditi sa kreatorima politike kako bi osigurali da se resursi stave na raspolaganje kako bi im pomogli da se prilagode klimatskim promjenama.
Oni bi takođe trebali raditi sa prerađivačima hrane i trgovcima na malo kako bi osigurali da se hrana koja se proizvodi odgovorno nabavlja i nutritivno adekvatna. Konačno, poljoprivrednici bi trebali biti svjesni uticaja klimatskih promjena na svoje lokalno okruženje i poduzeti korake da to ublaže. To može uključivati sadnju drveća i grmlja kako bi se obezbijedilo stanište za oprašivače, te ulaganje u metode očuvanja tla kao što su bez obrezivanja ili pokrivanja. Na taj način mogu pomoći u smanjenju uticaja klimatskih promjena na njihovo lokalno okruženje i osigurati da zalihe hrane ostanu sigurne u promjenjivoj klimi. Zaključno, efekti klimatskih promjena na poljoprivrednu industriju su dalekosežni. Poljoprivrednici moraju biti spremni da prilagode svoju praksu i rade zajedno sa drugim zainteresovanim stranama kako bi ublažili efekte klimatskih promjena i osigurali da snabdevanje hranom ostane bezbedno u promenljivoj klimi.
