Test

Ekonomisti: Na jesen zajmimo još milijardu evra

Zarade će skresati ili država ili inflacija, ili će, pak, porasti proizvodnja, produktivnost i zaposlenost te će zbog toga biti moguć realni rast primanja umesto zamrzavanja, slažu se ekonomisti.

kalkulator1

Šta je od toga najrealnije nije teško zaključiti...

Najrealnije je, u stvari, da ćemo na jesen pozajmiti još najmanje milijardu evra da zakrpimo što se zakrpiti može.

S druge strane, Ministarstvo finansija saopštilo je da ne postoji bilo koji osnov da se iznose stavovi da Srbiji preti bankrot ili kriza javnog duga. Povodom pojedinih navoda u medijima da državi preti bankrot, odnosno da se dovodi u pitanje isplata socijalnih davanja građanima, Ministarstvo finansija je ukazalo na to da Vlada redovno izvršava sve obaveze poput plata, penzija, socijalnih davanja, transfera ostalim nivoima vlasti, kao i ostale obaveze, uključujući i nedavnu isplatu rate stare devizne štednje vredne više od 200 miliona evra, a što će nastaviti da čini i u narednom periodu.

Ekonomista Danijel Cvjetičanin ocenio je da je Srbija u teškoj situaciji iz koje se može izaći tako što će je sama ekonomska stvarnost primorati na štednju. "Ne mora niko donositi zakone ni odluke da će se smanjiti plate i penzije, to će se samo regulisati onog trenutka kada izvori kredita jednostavno presahnu", kazao je on.

Ističući da se plate i veliki deo penzija isplaćuju iz kredita i zaduživanja države, Cvjetičanin je dodao da država mora sama da pokaže kako se štedi jer se građanima daje loš primer osnivanjem agencija, direkcija, saveta, komisija i povećavanjem administracije.

On je naveo da bi se 80 odsto troškova u toj oblasti moglo smanjiti, što ne bi rešilo problem penzija i plata, zato što su sve te stavke relativno male, ali su izlišne.

Sva priča o platama i penzijama svodi se na to da moramo trošiti onoliko koliko zaradimo. A o tome koliko se širimo više od gubera podatke je nedavno iznela bivša guvernerka Narodne banke Srbije Kori Udovički, koja je rekla da je javna potrošnja u Srbiji veća 15 do 20 posto od obima proizvodnje.

Srbija

lakodoznanja